Mekteb

Članci

Brod koji plovi u nepovrat

*

UZ DAN PLANETE

BROD KOJI PLOVI U NEPOVRAT

 

Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noći i dana, lađa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah pušta s neba pa tako u život vraća zemlju nakon mrtvila njezina - po kojoj je rasijao svakojaka živa bića, promjena vjetrova, oblaci koji između neba i Zemlje lebde - doista su dokazi za one koji imaju pameti. (Kur'an: II, 164)

*

 

Zemlja je jedina nama poznata planeta na kojoj postoji život u obliku koji mi poznajemo. Površina Zemlje je 510.065.284 km2, od čega na kopno otpada 148.939.063 km2 ili 29 % ukupne površine a ostalo na vodu. Sastav Zemlje: željezo 34,6%, kisik 29,5%, silicij 15,2%, magnezij 12,7%, nikl 2,4%, sumportitanij 0,05%. 1,9%,

*

Atmosfera

Zemljina atmosfera je sloj plinova koji je okružuju a koje zadržava Zemljina gravitacija. Zemljina atmosfera sastoji se od više slojeva, a proteže se više stotina kilometara iznad površine. Sastavljena je od 78% azota, 21% kisika, 1% argona, vodene pare, ugljikovog dioksida i drugih plinova.

Slojevi atmosfere:

  • troposfera (od površine do 7 km) je donji i najgušći dio atmosfere u kojem se događaju sve vremenske pojave. U ovom sloju temperatura opada s visinom. Sadrži velike količine vodene pare.

  • stratosfera (od 7-17 km do oko 50 km) sadrži ozon koji nas štiti od štetnog zračenja iz svemira. Temperatura je u nižim slojevima stratosfere stalna, a u višim slojevima raste. Vjetrovi koji pušu u stratosferi dostižu brzine od nekoliko stotina km/h. Temperatura se povećava s visinom.

  • mezosfera (od oko 50 km do 80-85 km) je sloj u kojemu dolazi do naglog pada temperature. Temperatura se smanjuje s visinom.

  • termosfera (od 50 do 80 km) sadrži ione, električki nabijene čestice. U ovom sloju pod utjecajem sunčevog vjetra stvara se polarna svjetlost.

  • egzosfera je prijelazno područje prema vakuumu. Ovo je sloj s vrlo razrijeđenim plinom i prostire se iznad 400 km visine.

*

Biosfera

Koliko je do sada poznato, Zemlja je jedino mjesto na kojem postoji život. Životni oblici čine biosferu planeta. Smatra se da je razvoj biosfere na Zemlji započeo prije otprilike 3,5 milijarde godina. Životne zajednice (biomi) nastanjuju gotovo cijelu površinu Zemlje, od vrlo rijetko nastanjenih arktičkih i antarktičkih područja, do gusto naseljenih područja oko ekvatora.

Hidrosfera

Zemlja je jedina planeta u Sunčevom sistemu na čijoj površini ima tekuće vode. Voda pokriva 71% Zemljine površine. Najveći dio vodenih površina su morske (97%), a manji dio čini slatka voda (3%). Tekuća voda održava se na površini Zemlje zahvaljujući spoju odgovarajućih pogodnih uvjeta: orbite oko Sunca, vulkanizma, gravitacije, efekta staklenika, magnetskog polja i atmosfere bogate kisikom.

Sastav Zemlje

Kora

Kora je vanjski sloj Zemlje, dubine 5 do 35 km. Sastavljena je od silikatnih stijena. Razlikujemo dva tipa kore: kontinentska (34,5% površine) i okeanska (59,5%), a spominje se još i prijelazni tip kore (6%). Materijal iz unutrašnjosti stalno izlazi na površinu kroz vulkanske otvore i pukotine na okeanskom dnu.

Plašt

Ispod kore, do dubine 2900 km nalazi se omotač. Sastoji se od spojeva bogatih željezom i magnezijem.

Jezgra

Jezgru dijelimo u dva dijela, unutrašnju krutu jezgru poluprečnika oko 1250 km i vanjsku tekuću jezgru koja se pruža do polumjera 3500 km. Smatra se da je unutrašnja jezgra u kristalnom obliku, a vanjska sastavljena od tekućeg željeza i nikla. Strujanje ovog rastopljenog metala (i miješanje koje nastaje zbog Zemljine rotacije) stvara zemljino magnetsko polje.

 

*

Prirodni resursi

Najvažniji prirodni resursi su voda (slana: okeani i mora, slatka: jezera, rijeke, potoci) zrak, sunčeva svjetlost/toplota, biljni i životinjski svijet, vjetar, plima, plodna zemlja, minerali i zalihe ruda. Znatan broj resursa je samoobnovljiv ili obnovljiv ukoliko se pravilno i planski koriste. Međutim, jedan broj resursa je neobnovljiv, pa njihovo neplansko i prekomjerno eksploatisanje vodi ka potpunom nestanku. U to spadaju mnoge vrste biljaka i životinja, pitka voda i slično. Fosilna goriva i ruda jesu obnovljivi resursi, ali njihova obnova traje milionima godina, pa se zbog toga mogu računati u neobnovljive resurse.

Čovjek i Zemlja

Čovjekov nezaustavljivi ekspoatatorski pohod na prirodne resurse kao što je prekomjerna sječa šuma, nenamjensko korištenje obradivog zemljišta, prekomjerni lov ribe i divljači, megalomanski razvoj industrije bez striktne kontrole ispuštanja otrovnih materija i gasova u prirodu, što za sobom povlači strahovito zagađenje vode, zemlje i zraka, prijeti uništenju ovih resursa, a samim tim prijeti i uništenju čovjeka.

Ilustracija negativnih posljedica:

Aktivnost

Posljedice

Prekomjerna sječa šuma

Klizišta, smanjenje pitke vode, promjena klime, uništavanje brojnih biljnih i životinjskih vrsta...

Nenamjensko korištenje obradivog zemljišta

Smanjenje prinosa hrane, izazivanje gladi...

Prekomjerni lov ribe i divljači

Uništavanje čitavih vrsta riba i životinja, pojava raznih štetočina, poremećaj u prirodnoj ravnoteži životinjskih pa i biljnih vrsta...

Industrija bez dosljedne kontrole odlaganja opasnih materija i ispuštanja gasova

Zagađenje zraka, vode i zemlje što vodi pojavi mnogih teških oboljenja i uništavanja biljnog i životinjskog svijeta...

Svijest o čuvanju Zemlje

Planeta Zemlja je zajednički „brod" čovječanstva. Ona u kosmosu plovi nepovratno i bez luke u koju bi mogla pristati da bi obnovila svoje zalihe/resurse bez kojih na njoj ne bi bilo života. Svaki „putnik" na tom brodu važan je faktor ne/pravilnog korištenja njenih resursa. Trebamo biti svjesni da sve što uradimo Zemlji, nama će se neminovno vratiti.

 

Copyright © 2013 Rijaset Islamske Zajednice u BiH